Koo Yoso Ñuu Savi ji Viko Kasiki Ñuu Yute Suji (Ñuu Ko’oyo) El Quetzalcóatl mixteco y el Carnaval de Santo Tomás Ocotepec (México)

Omar Aguilar Sánchez[1]
Universidad Autónoma Comunal de Oaxaca

Resumen[2]

La Serpiente Emplumada es una de las deidades más conocidas e importantes de Mesoamérica, conocida en el mundo nahua como Quetzalcóatl. En el Ñuu Savi, “Pueblo de la Lluvia”uno de los 68 pueblos indígenas al sur de México y más conocido como pueblo mixteco– se le conoce como Koo Yoso, que significa “Serpiente de Plumas Preciosas”. Esta deidad es parte fundamental en la historia de origen y fundación de las comunidades del Ñuu Savi y dada su importancia fue satanizada durante la época colonial, otorgándole el mote de “diablo”; no obstanteKoo Yoso sigue siendo parte de Ñuu Savi, se manifiesta a manera savi-tatyi “lluvia-viento” y se rememora en la fiesta de viko kasiki “la fiesta de los que juegan”. El objetivo de este artículo es la reintegración de la memoria cultural sobre Koo Yoso y mostrar su valor cultural desde tiempos inmemoriales hasta las épocas recientes en el Pueblo de la Lluvia, un estudio diacrónico fundamentado en la continuidad cultural y el análisis de Sa´an Savi“la lengua de la lluvia”.

Kijeo[3]

Koo Yoso kuu in yaa ja kanùu nu Ñuu Savi ode kivi nda ndoso. Quetzalcoatl náani yaa ya ityi Ñuu Ko´yo, suka jíninda nda ntyivi a ka´anda tu´un nahuatl. Ini Ñuu Savi jekun ini nda ja su Quetzalcoatl kuu Koo Yoso. Yaa ya de kanuu ne´e tyi yaa ya ku ni jekoo nda ñuu luli Ñuu Savi. De su mita nduu ndi´o jini nakua nsa´a Koo Yoso ityi tyata tyi nda ntyivi ja nki jika nduni nka va´anda ja je yaa ya, tyi nkatyinda ja tatyi (devil) kuu. Ja vii kuu, ntyivi savi nduna xnaa Koo Yoso, tyi ode kivi mita katyi nda ntyivi ña´nu tu nenda Koo Yoso de kuun savi-tatyi. De suni katyinda ja kuatyi yaa ya kuu ja nasa´anda “viko kasiki” ode kivi mita nu Ñuu Yute Suji, nu Ñuu Savi.

Koo Yoso

Koo Yoso kuu in “yaa”, de katyinda ja taka in koo de née tumi, katytu nda ntyivi Ñuu Yute Suji (Santo Tomás Ocotepec) ji Ñuu Kuiñi (Santa María Cuquila), uu ñuu luli nu Ñuu Savi Ñu´u (Mixtec Highlands). Tu ka´on ja jee koo de jeku ino ja in kiti kuu, de matu ja “yoso” de su nikuu de vasu sunka nka´anda ja mita jino ja kuu “tumi”. Katyi nda ja koo ya de nde túmiti, de matu ja nsu naní tumi kuu, tyi tumi ja luu satuni kaa, kusa ju de xiñu´u nda tumi ya. De nuku ka´on “yoso” da? Ja ya de nu kuiya 1593 nkatyi in sutu ja ni náni Antonio de Alvarado ja “yodzo” kuu nda tumi luu ja nasa´anda xíni, tumi ka´nu kuenta in saa kuu. Suka ninkuu kivi yata, de kivi mita nduka kátyo “yodzo”, ka´on “yoso” ji “tumi”, de su tuu skua´o nda tu´un jana´a de kuno ja ini kuu “yodzo” ji “yoso” (Jansen ji Pérez Jiménez, 2009). De suni kuno, nasa natee nda ntyivi ña´nu yoso nu “ñii ñu´u” (codex), yoso tani katyo “yoso tuun”, de kuno nu ñii ñu´u ja “yoso” de natee nda ji yùù kuenta tumi.

Ja xina ñu´u ta ni jini sa ja jee Koo Yoso de nana ña´anu sa Francisca Reyes Jiménez[4] nakani ña ja yaa ya de ndéeti ini miiní, de ta saamá ti nu ndée ti de niji kuu, tyi kuu savi de yi tatyi. Ya ku ja nda ntyivi jíni nda ta saamá ti nu ndée ti, de ta yàa ti de kua´a ti de skunu ti nda ñutu. De suka kuu ja nda ntyivi jíni nda ni ítyi nki de ni ityi kua´an Koo Yoso. De suni katyi nda ja su suka kuu nu ke´en ñuu ini Ñuu Savi, tanu ku Ñuu Ndeya, Nuyoo, Yucuhiti, de nu nda ñuu ya ka´a nda Koo Savi (Perez Jiménez, 2008; Monaghan, 1995). Ya ku ja nakani nda ntyivi ña´nu ja ku Koo Yoso ja Koo Savi, de su nduu yaa ya íini kuu nduu.

Nda ntyivi ja skua´a nda “ñii ñu´u” (codex) tanu ku Jansen ji Pérez Jiménez de katyi nda ja Koo Yoso ku tikatyá, de kanuu yaa ya tyi suni kuu in suji (Jansen, 2012: 35). Koo Yoso de suni vaji nu ñii ñu´u ja nani Yuta Tno´o, sivide kuu suni Ììn Tatyi. Nu ñii ñu´u ya vaji nakua nsa´a yaa ya, nasa jekoo ndi´i nda ñuu Ñuu Savi, de nu tutu ya suni vaji tuni ja kuenta “Savi-Tatyi” (tuni 1).

Tuni 1: Koo Yoso jiso ndute andivi (ityi costa) de kua´ade ode Ñuu Savi Ñu´u (Mixtec Highlands). App «Códices Mixtecos» (2019).


Tée ja nani Florescano (2004: 216) kátyi ja nu ñuu nda nchivi ja ka´a tu´un nahua Koo Yoso kuu Ehecatl, tyi iyo nda tutu tani “Leyenda de los Soles, Historia de los Mexicanos por su Pinturas, Anales de Cuautitlan y la Histoire du Mechique” ja ka´anda tu´un Ehecatl.

es el aliento vital que transporta la energía que pone en movimiento las diversas partes del mundo. Es la fuerza de la naturaleza que activa la máquina universal. En la cosmogonía del Quinto Sol, Éhecatl es el dios protagónico de la creación del cosmos, el origen de los seres humanos y la aparición del díos que le insufló vida al mundo (Florescano, 2004: 216).

Suni katyi Florescano ja Koo Yoso (9 Viento) kuu ja vaji nu ñii ñu´u Yuta Tno´o.

según la cosmogonía de los mixtecos 9 viento es el Dios del aire, una de las fuerzas primordiales que le dieron vida al mundo, el soplo que repartía el viento y la lluvia por los cuatro rumbos del cosmos. Es uno de los Dioses creadores, pues se hace presente cuando aún prevalece la autoridad y el caos. Ayuda entonces a separar el cielo y las aguas de la superficie terrestre y él mismo se convierte en sostén del cielo… Al igual que los dioses creadores mayas, 9 viento es una deidad protectora de los linajes nobles y las dinastías. Pero sobre todas cosas 9 viento resume en su persona los atributos de la civilización (Florescano, 2004: 222).

De tu ka´o ja jee ntyivi Ñuu Savi de yaa ya ku “yaa Tatyi” (Wind Good). De mita u´vi kuu tu ka´on ja je yaa Tatyi, tyi síi ja jeku ino tyi nikuu de “yaa Tatyi” nda ntyivi xtila nkenda nda Ñuu Savi de nasa´a nda “Tatyi xee” (devil), tyi va su sua nka´a nda ta ni nkenda nda ntyivi ja vaji yata ndute (Castilla) de nka´a nda ja tatyi ku. Ja ya´a de jíno ja kanùu ne´e ka´on tu´u savi tava jekuu ino ja Koo Yoso ji Savi-Tatyi inu kuu. De suni a kuatyi Koo Yoso iyo in tu´un a katyi nuku sa´a nda kuiya kuiya viko tee kasiki (chilolos o masked), in tu´un a katyi nukú ñu´u nda sa´ama ndituni teku nda tee kasiki, chilolos, Ñuu Yute Suji.

Kivi oko uja, yoo in, kuiya un´un tuvi xa´on uu, ni jee ní ñuu luli ja ka´a nda Itu Tasu (Lázaro Cárdenas), ja kuu in ñuu luli ñuu Ñuu Yute Suji. Ya de ni natu´uni ji in tée ja nani Benito Cristino Cruz Sánchez, ja iyo de uni xiko uja kuiya. De suan nkatyi de ja kuatyi Koo Yoso:

Ka´an tu nda tu vaji savi de tatyi de ñukua ya´a a ka´a nda Koo Yosó… [de] ndee tumi ti de sa ndaka nu teku kuu tumi ti ka´a nda ii. De iyo tu´un ja ñuka nake’e nda nda tee kasiki a kuu sa´ama nda kasiki, katyitu nda.

Nu ja ni nka´a de ñuka ni nke uu tu´un kánu ja je Koo Yoso. Ja xina ñu’u kuu ja ni nkatyi de ja Koo Yoso ndee tumi ndi tuni teku, de va su ya kuu tu´un ja ni nake’e nda tava kayunda “yoso” nuu ñii ñu´u kivi yata (tuni 2 ji tuni 3).

Tuni 2: Nu ya de niji naa ja nkayunda yoso ji tumi ndituni teku. Yata Ñii Ñu´u Tonindeye, tutu 48-III (Códice Nuttall: 48-III).


Tuni 3: Ñii Ñu’u Ja Ñuti, tutu 14-IV (Códice Añute: 14-V).


Nuu ñii ñu´u Tonindeye ja ni nkavi Jansen ji Pérez Jiménez (2007a: 213) yóso in tee ja nánide Kumi Kuiñindúu de katyi nda ja tee yaa kuu Quetzalcoatl, de yaa ya jíso xíini tumi (Quetzalapanecayotl) (tuni 4). Suni iyo inka tutu ja nani ñii ñu’u Durán, de tutu yaa katyi ja Topiltzin Quetzalcoatl ñuu xíini tumi ndituni teku, de ñu´u de xíini yaa na ni in viko ja sa´a nda (Durán, tomo I, 1967: 14).  Ja yaa de tée Benito suni nkatyi de ja Koo Yoso ndée tumi ndituni teku, tani xini ja ñu´u Topiltzin Quetzalcoatl ji Kumi Kuiñi nu nda ñii ñu´u. De suni katyi nda ja taka xíini tumi ja ñu´u Quetzalcoatl, suni suka kaa xíini tumi ja iyo ñuu Viena, Austria, ja náni “Penacho de Moctezuma” (Jansen ji Pérez Jiménez, 2007a: 297) (tuni 5 ji).

Tuni 4: (nda´a satin) Ndoso Kumi Kuiñi Koo Yoso Quetzalcoatl nu yata Ñii Ñu’u Tonindeye, tutu 45 (Códice Tonindeye: 45).

 Tuni 5: (nda´a kua´a) Topiltzin Quetzalcoatl nu ñii ñu´u Durán (Códice Durán, figura 1).


Ja ya de, suni kanùu ja ska´ao ja kuenta yùù nu ntyiso nda nuu Koo Yoso, tava kuninda na teku natyiso nda kivi yata. Ja ya de kuno na teku ntyiso nda tyi sàà Quetzal de ndee tumi kui, ndee, ji kua´a (tuni 7, tuni 8 ji tuni 9).

 

Tuni 6: (nda´a kua´a) Sàà ja nani Quetzal.[5]

Tuni 7: Ve´e Ñu´u kuenta Koo Yoso nu Ñuu Teotihuacan. Foto: Omar Aguilar Sánchez.


Nuu nda tutu jana´a ya kuu ja jino ja kanùu tumi. In kivi ta jení Ndinu de naketa´ani ji in tée Ñuu Kuiñi, de jekuitani natu ndúu ni ja jee Koo Yoso. De suu nkatyi ja su suka kua tu´un, de suni ni nkatyi de “tu ni´i nu in (tumi Koo Yoso) de kuu kuika ne´enu, katyi nda ntyi ña´nu”. Ja yaa de jíno nuku ndee nda tumi xíini nda ntyivi jana´a, ntyivi ja ni yosnuu nu ñuu, ntyivi ja ni ndee nda nu yuu, yaa ji ndoso ja yoso nu ñii ñu´u (tuni 10). Tani tutu ja nani Codex Mendoza ji Matricula de Tributos. Ja ndu tutu yaa de katyi nasa tumi ni jika nda ntyivi Ñuu Ko´yo nu nda ntyivi savi Ñuu Yoso Koo (Coixtlahuaca) ji Ñuu Ndini (Tlachquiauhco). Ntyivi Coixtlahuaca ni je´enda de uu tuvi tumi kuenta sàà quetzal de nda ntyivi Ndinu ni je´enda de in tuvi (Códice Mendoza, folio 43r ji 45r). 

Tuni 8: Ntyivi jana´a ja yoso nu ñii ñu´u de ñu´u nda xíini tumi ndituni teku. Ityi nuu nu ñii ñu´u Tonindeye, tutu 29 (Códice Tonindeye: 29).


Viko Kasiki ji Koo Yoso

Suni natu´u ni ji tee ña´a nu Benito a je´e Koo Yoso, de nkatyi de ja nda teku nda sa´ama ja ñu´u nda tee kasiki Ñuu Yute Suji vaji nu nda tumi ja nde yica ji xíini Koo Yoso. A kuenta nda tee kasiki, jínisa, de suni nakaninda ja nda tee kasiki tu kua´a nda ve´e ve´e de jitaje´enda de nda ntyivi xive’e táva nda nuni tata, tyikin, ndutyi de nda tee kasiki ya de nasa íínda nda ya. De suni nkatyi de ja “saa íinda tee kasiki, sede jitaje´e nda sede jiko nda ta nu iñi ndoo nuni tata, ja nda tyinkin. Sua nsa´anda ni xina de mita tyi nduka nasa´anda sua”.

Ja je´e ya de kuu katyi ni ja “viko tee kasiki” kuu in viko ja kanùu, ja kuu ñuuni Ñuu Yute Suji. In viko ka´nu nu naketa´a kuane´e ntyivi. Viko ya ka´anda tu´un xtila Carnaval, de tu´un carnaval, a kuenta sivi de jíka ne´e vaji sivi, vaji ode yata ndute (Europe)[6] (Hernández-Díaz ji Angeles Carreño, 2005). A kuenta viko tee kasiki ja sa´o Ñuu Yute Suji de nsuu viko vaji yata ndute kuu tyi in viko kuenta ntyivi moo kuu, viko ya sa´anda ntyivi suji ode kivi ana´a, sa´a nda tava kije´e nda kaki nda itu. Viko tee kasiki suni kuu nu jita je´e nda de síin jitaje´e ndaka tee kasiki ini in ñuu nu Ñuu Savi.

Ja kuenta sa´ama, kátyi nda ja sa´ama ja ñu´u nda velo tava kasiki nda kuu sa´ama kátyi, mascada, ña´ná ñii, de suni ñu´unda xíini ja nde nanikanu liston de ya nditakaa xini ndade. Kivi mita de nsama sa´ama ja ñu´u nda tee kasiki, mita de kuu ña´ná, núni pañitu nuu nda, ñu´unda tyarru ji sa´ama ja síi teku, de yoso soo koton sikindade, yiinda nija de jiso nda tikanaxi (tuni 11 ji tuni 12). Ndi uxi uni ñuu luli Ñuu Yute Suji de jíninda ninu ki´inda kasiki nda nda kivi viko tee kasiki, je´e nda ta ve´e ta ve´e ntyivi de kataje´e nda, ta in kua´a nda de jitaje´e nda yáa violín a yáa savi. Síí satuni nasa´a nda ntyivi Ñuu Yute Suji. De suni ta kua´anda de inka ñuu, nda ntyivi síí jíni nda de iyo ve´e nu tava nda nuni tata, tava nda nuu tee kasiki tava nasa íínda. Iyo ta je´e nda inka ñuu, tani Nundaco, Yucuhiti, Ñuu Kuiñi, San Miguel Progreso ja Ñuu Nkaa. Ñuu Nundaco de síí ne´e jini nda ntyivi ya tuni nkenda nda tee kasiki tyi katyi nda ntyivi ña´nu ja xina ja Ñuu Yute Suji ni kuanda ntyivi ja ni nasa ñuu Nundaco.

Tuni 9: Sa´ama ja ni ñu´u nda xina nda tee kasiki. Foto yaa ni ndava nda kuiya 1963 nu Ñuu Soo Tún. Foto: yaa iyo nu ve´e Bienes Comunales Ñuu Yute Suji.

Tuni 10: Sa´ama ja ñu´u nda tee kasiki kivi mita. Foto: Lalo Aguilar, kuiya, 2020.


Ityi tyata de viko tee kasiki kuatyi maa nda tée kasiki nda, niku de ndu kasiki nda ña´a tyi ndu nde va´a ntyivi. Nda ña´a ja kúninda kasiki nda kusa kuni nuku´u nda sa´ama tée tava kuu kasiki nda. Kivi mita de nku kua ne´e ña´a ja kasiki nda, de suni kivi mita de je´e nda nasa´a nda sa´ama ña´a, ñu´u nda xoo, ñu´u nda sa´ama a ñu´u nda ña´a tyi kua sama tiempo mita. Ja ya´a de ma ka´onka viko tee kasiki tyi kuatyi “viko kasiki” ka´on (tuni 11 ji 12).

Tuni 11: Yaa kuu sa´ama ja ñu´u nda nda ña´a Ñuu Yute Suji kivi mita. Foto: Omar Aguilar.


Ya kuu viko kasiki nda ntyivi Ñuu Yute Suji, viko ya de vika sa´va ntyivi ñuu moo kasiki de inka sava kuatyi nùu kinde viko ya. Suni kua´a ne´e nda ntyivi ja kasiki kuu nda radicados, ntyivi ja kua´a jika, kua´a satiñu tava ni´i xu´u, kua´a nda nuu inka ñuu, ta ku Ndinu, Ñuu Nduva, Ñuu Ko´yo ji Yata Ndute (Estados Unidos). De kuane´e nda ntyivi ya ndiko konda kíi nda nu ñuu ja nkaku nda tava kasiki nda viko kasiki. Kuiya 2020 de nùunda 3519 chilolos (tuni 15). Viko kasiki kuu in kivi ja síí ne´e nda se´e Ñuu Yute Suji, tyi jita je´e nda de kuu síí ini nda ja iyo nda ji nda ta´anda ji se´e nda de ka´a nda sa´an savi.

Tuni 12: Viko kasiki Ñuu Yute Suji kuiya 2019. Foto: Omar Aguilar.

Tuni 13: Viko kasiki Ñuu Yute Suji kuiya 2020. Foto: Omar Aguilar.


In, uu tu´un de ko´on

Koo Yoso kuu yaa ja kanùu nu Ñuu Savi, ode kivi nda ndoso ode kivi mita iyo yaa ya. Nuu Ñuu Ko´yo ka´anda Quetzalcoatl. Ityi nu kee nkandi, nu ka´anda tu´un Maya de sivi yaa ya kuu Kukulkan. De Ñuu Savi ka´on Koo Yoso, suni Koo Savi. Katyinda ja tu ni´on in tumi de kuika ne´e koo. Suni katyinda ja ndituni teku ku tumi ti. Ja ya de, katyi nda ja teku Koo Yoso nakenda nda sa´ama tee kasiki. Ja ya de ku katyo ja Ñuu Yute Suji kuu in Ñuu jana´a, ja jekoo ode kivi nda ndoso, tyi ntyivi suji nduna xna nasa nsa´anda ntyi ña´nu de sukua nasa´a nda ode kivi mita, ta kuu viko kasiki. De ja ya de, síí neo koo a kuu ndo se´e Ñuu Yute Suji, nu Ñuu Savi, de ka´on sa´an savi.


Tutu ja nka´vo

Aguilar Sánchez, Omar (2020), «Ñuu Savi: Pasado, Presente y Futuro. Descolonización, Continuidad Cultural y Re-apropiación de los Códices Mixtecos en el Pueblo de la Lluvia», tesis doctoral, The Netherlands, Archaeological Studies Leiden University, Leiden University Press. https://scholarlypublications.universiteitleiden.nl/handle/1887/138511

Anders, Ferdinand; Jansen, Maarten y Gabina Aurora Pérez Jiménez (1992a), Origen e historia de los reyes mixtecos. Libro explicativo del llamado Códice Vindobonensis Mexicanus 1, México, Fondo de Cultura Económica.

———————– (1992b), Crónica Mixteca. El rey 8 venado, Garra de Jaguar, y la dinastía de Teozacualco-Zaachila. Libro explicativo del llamado Códice Zouche-Nuttall, México, Fondo de Cultura Económica.

App “Códices Mixtecos” (2019), https://play.google.com/store/apps/details?id=com.codice.celina.codicesmixtecos

Clark, James Cooper (1938), Codex Mendoza (3 vols.), México, Oxford, Londres, Waterlow & Sons.

Códice Añute (= Códice Selden), véase Jansen y Pérez Jiménez, 2007a; http://www.mesolore.org/cultures/synopsis/4/Ñudzavui

Códice Durán, ver Durán, 1967.

Códice Iya Nacuaa (= Códice Colombino-Becker), véase Troike, 1974; y Jansen y Pérez Jiménez, 2007b.

Códice Iya Nacuaa I (=Códice Colombino), véase  https://www.codices.inah.gob.mx/pc/index.php

Códice Mendozavéase Clark, 1938; y https://www.codicemendoza.inah.gob.mx/inicio.php

Códice Tonindeye (= Códice Zouche o Códice Nuttall), véase Anders, Jansen y Pérez Jiménez (1992b). https://www.britishmuseum.org/collection/object/E_Am1902-0308-1

Durán, Fray Diego (1967), Historia de las Indias de Nueva España e Islas de la tierra firme, t. II. 2ed., México, Editorial Porrúa.

Florescano, Enrique (2004), Quetzalcóatl y los mitos fundadores de Mesoamérica, México, Taurus, col. Pasado y Presente.

Hernández-Díaz, Jorge y Graciela C. Angeles Carreño (2005), Carnavales en la Mixteca. Entre el culto a la fertilidad y el festejo católico, México, Instituto de Investigaciones Sociológicas de la Universidad Autónoma Benito Juárez de Oaxaca (UABJO)-Consejo Nacional de la Cultura y las Artes (Conaculta)-Fondo Nacional para la Cultura y las Artes (Fonca).

Jansen, Maarten E.R.G.N. (2012), Monte Albán y la memoria mixteca. Informe preliminar, Leiden, Facultad de Arqueología, Universidad de Leiden.

——————- y Gabina Aurora Pérez Jiménez (2007a), Encounter with the Plumed Serpent. Drama and Power in the Heart of Mesoamerica, Boulder, University of Colorado Press.

——————– (2007b), Historia, literatura e ideología de Ñuu Dzaui. El Códice Añute y su contexto histórico cultural, Oaxaca, Fondo Editorial del Instituto Estatal de Educación Pública de Oaxaca.

——————– (2009), Voces del Dzaha Dzavui. Mixteco Clásico. Análisis y conversión del Vocabulario de Fray Francisco de Alvarado (1593), México, Gobierno del Estado de Oaxaca-Colegio Superior para la Educación Integral Intercultural de Oaxaca-Yuu Núú A.C.

Monaghan, John (1995), The Covenants with Earth and Rain. Exchange, Sacrifice, and Revelation in Mixtec Sociality, Norman y Londres, University of Oklahoma Press.

Pérez Jiménez, Gabina Aurora (2008), “Leyendo los códices en Sahin Sau”, en Mixtec Writing and Society. Escritura de Ñuu Savi, editado por Maarten E.R.G.N. Jansen y Laura N.K. van Broekhoven, Amsterdam,  KNAW Press, pp. 217-231.


[1] Omar kuu in se´e Ñuu Yute Suji (Santo Tomás Ocotepec), nu Ñuu Savi. Xte’e de nu Universidad Autónoma Comunal de Oaxaca (UACO). Correo de ku: oas.kooyoso.03@gmail.com.

[2] Este artículo está escrito en mixteco, el texto en mixteco se quedó en redondas y el texto en español en cursivas. Nota del editor.

[3] La versión en español de este artículo lo podrán encontrar en la disertación doctoral del autor, en el apartado 3.6 (Aguilar, 2020: 125-136).

[4] Kuiya ja nkaña ji ña de iyo ña kumi xiko kumi kuiya.

[5] https://es.wikipedia.org/wiki/Pharomachrus_mocinno

[6] Ityi tyata de “yata ndute” ka´anda nu kuu Castilla (España), nu Europa, nu vajinda ntyivi xtila, de mita tyi nduka tyi yata ndute kuu norte (Estados Unidos).